Od ove jeseni, ako se ostvari plan Gradskog sekretarijata za zdravstvo, domovi zdravlja radiće svakog dana od sedam do 20 sati. Novina je da će biti propisano tačno vreme prijema prvog i poslednjeg pacijenta, kao i da će se pregledi na odeljenjima opšte medicine zakazivati.
U prepodnevnoj smeni, zakazivanje prvog pacijenta je u 7.15 sati, a poslednjeg u 13.15 sati. U popodnevnoj smeni, zakazivanje prvog pacijenta je u 13.30 časova, a poslednjeg je u 19.30 časova. Posete pacijenata zakazivaće se tokom celokupnog trajanja radnog vremena doma zdravlja.
Gradski sekretar za zdravstvo doc. dr Zoran Blagojević kaže za „Blic“ da će ovakvim rasporedom rada zaposleni u domovima zdravlja konačno ispuniti kvotu od 40 radnih sati tokom nedelje, za šta su i do sada dobijali punu platu.
– Ovo nameravamo da sprovedemo u delo da bismo izašli u susret pacijentima koji, većinom, imaju nezgodno i klizno radno vreme. Direktori domova zdravlja nisu imali zamerke. Slede konsultacije sa predstavnicima Lekarske komore i nakon toga će sve planirano i zaživeti. Nema mesta žalbama lekara da im je preteško, jer je Institut za medicinu rada, nakon procene rizika, ustanovio da su mesta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti laka radna mesta – ističe dr Blagojević.
Da bi promene zaživele, moraju da se slože sindikati u zdravstvu. Njih je dr Blagojević pozvao na usmene konsultacije, ali se nisu odazvali.
Predsednica Saveza sindikata lekara i farmaceuta Srbije dr Nevenka Dimitrijević kaže za „Blic“ da Gradski sekretarijat za zdravstvo može samo da predloži, a Skupština grada donosi odluku o radnom vremenu domova zdravlja. Prema Zakonu o radu, međutim, osnivač ne određuje raspored rada, a to znači da Beograd u ovome i nema ingerencije.
– Sporno je koliko traje jedna smena, u koliko je sati pauza za odmor, da li se pregled zakazuje, u koliko sati i kojim tempom. Problematično je i preklapanje smena, koje nije moguće u ambulantnim uslovima na istom mestu za rad – ističe ona.
Iza predloga ne krije se namera da se zaista uslovi lečenja učine boljim za osiguranike, već da se izvrši neka vrsta pritiska na zaposlene u domovima zdravlja, a to može biti ozbiljan razlog za revolt onih koji su ionako nezadovoljni lošim uslovima rada i tretmanom ustanova lokalne samouprave, zaključuje Dimitrijević.
Još je oštrija dr Milica Nikolić Urošević, potpredsednica Sindikata lekara i farmaceuta Srbije. Ona najavljuje i štrajk u domovima zdravlja oko 15. juna ako ovaj predlog Gradskog sekretarijata za zdravstvo dospe na dnevni red Skupštine grada.
– Nije normalno ni preporučivo duže od šest sati raditi neprestano sa pacijentima. Sumnjam u navode dr Blagojevića da je Institut za medicinu rada mogao naša radna mesta da okarakteriše kao laka. Mi smo ti koji se prvi susreću sa svakim pacijentom i mi moramo da budemo pribrani da postavimo prvu dijagnozu od koje mnogo toga zavisi – naglašava dr Milica Nikolić Urošević.
Izvor: www.blic.rs





