Пријавни формулар за доделу бесплатних дечијих ауто седишта

УПИТ У ЈЕДИНСТВЕНИ БИРАЧКИ СПИСАК

Osnovan katastar nepokretnosti za područje opštine Obrenovac

Republički geodetski zavod, Služba za katastar nepokretnosti Obrenovac, uspešno je završila osnivanje katastra nepokretnosti za područje opštine Obrenovac u skladu sa Planom radova Republičkog geodetskog zavoda. 2000. godine  je osnovan katastar nepokretnosti u prvoj katastarskoj opštini Krtinska. Veliki posao izrade katastra nepokretnosti je završen 24.11.2011. sa katastarskim opštinama Zvečka i Barič.

Obrenovac ima 29 katastarskih opština. U postupku osnivanja katastra nepokretnosti formirano je 38530 listova nepokretnosti sa ukupno 119397 katastarskih parcela, 37000 objekata, 30181 upisanim teretom. Izrađen je digitalni katastarski plan za sledeće katastarske opštine: Rvati, Dren, Brović, Brgulice, Stubline, Grabovac, Belo Polje, Veliko Polje, Obrenovac, Zvečka i Barič.

U Obrenovcu, gde je postojala zemljišna knjiga, posao uknjižbe prava na nepokretnostima obavljao se u nadležnom opštinskom sudu, sve do momenta preuzimanja podataka iz zemljišne knjige od strane Republičkog geodetskog zavoda i izrade katastara nepokretnosti. Zemljišna knjiga je postojala u analognom obliku, dok je katastar nepokretnosti uspostavljen na bazi digitalnih alfanumeričkih podataka i katastarskih planova.

Tim povodom predsednik opštine Obrenovac Željko Jovetić je rekao:

– Veliko mi je zadovoljstvo što se ovaj posao okončao. S jedne strane imali smo zemljišnu knjigu gde se vade vlasnički listovi, a s druge strane bio je katastar gde su se dobijale kopije planova, a to šetanje građana samo pokušali da eliminišemo. Ono što je najbitnije jeste bezbednost građana u imovinu koju poseduju ili imovinu koju bi da kupe. Sada na jednom mestu građani imaju uvid u to ko je vlasnik parcele i znaju da li je ta imovina pod hipotekom ili nije a tako će zaštititi sebe od nelegalne kupovine. Sledećih pet godina, ukoliko se utvrdi i najmanja nepravilnost u upisu imovine, građani će imati priliku da tu nepravilnost isprave potpuno besplatno. Nakon ove prve faze, naša je želja da sve planske dokumente stavimo na sajt Republičkog geodetskog zavoda kako bi svaki građanin bio informisan o tome gde se na kojoj parceli može raditi. Taj uvid u plan  kada bude na sajtu biće potpuno besplatan – objasnio  je predsednik Jovetić.

Direktor Republičkg geodetskog zavoda Nenad Tesla je istakao da je ovo prvi put u istoriji da Republika Srbije na jedinstven način ima uređenu svojinsku evidenciju na osnovu koje će, pomoću digitalnih katastarskih planova, svi podaci o prostoru i svojini biti neuporedivo brži i jasniji građanima Srbije, lokalnim samoupravama i samoj državi.

– Katastar nepokretnosti do sada je osnovan za jedanaest gradova Republike Srbije, za stotinu trinaest opština i za deset gradskih opština grada Beograda. Nekada se čekalo i išlo kod dva državna organa da se nešto prepiše i nacrta, a ovako se čeka samo koliko da se odštampa neophodan podatak. Ovim osnivanjem katastra nepokretnosti država, a i sami građani, dobijaju veliku pravnu sigurnost jer se u bazama podataka  katastra nepokretnosti nalaze podaci o površini stana, prostorije, garaže, o vlasništvu ili mogućnost upisane hipoteke ili neke druge vrste tereta. Tako budući kupac ili prodavac mogu da dođu u službu za katastar nepokretnosti Republičkog zavoda da provere podatke koje se tiču određene nepokretnosti i da na osnovu toga donesu odluku šta će dalje raditi, kupovati ili prodavati – rekao je direktor Republičkog geodetskog zavoda Nenad Tesla.

Efekti uspostavljanja katastra nepokretnosti su: zaštita i sigurnost stvarnih prava na nepokretnostima, efikasnije, ekonomičnije i sigurnije tržište nepokretnosti i efikasnije planiranje i upravljanje zemljištem.

Katastar nepokretnosti pruža mogućnost : unapređenja pružanja usluga korisnicima, efikasniju organizaciju rada i unapređenje poslovnih procesa, maksimalnu pouzdanost izvršenog upisa, brzo sprovođenje promena, prilagodljivost potrebama korisnika, mogućnost izdavanja isprava, potvrda, uverenja putem IT tehnologije, mogućnost uvida u deo podataka selektivno putem interneta, bolje komunikacije sa građanima, drugim organizacijama i institucijama, državnim i lokalnim službama, skraćivanja rokova u opštinskoj administraciji i integrisanje podataka u nacionalnoj infrastrukturi geoprostornih podataka.