Prolazak autoputa Beograd-Južni Jadran na području glavnog grada daleko je povoljniji desnom, nego levom obalom Save, ocenjuju saobraćajni stručnjaci. Projektovane su dve opcije za povezivanje autoputa sa Koridorom 10 i putnom mrežom u prestonici.
Prva je – levom obalom Save, od petlje „Surčin“ do petlje „Obrenovac“, dužine 17,2 kilometara, a druga – desnom obalom, od petlje „Ostružnica“ do petlje „Obrenovac“, dužine 14,5 kilometara.
Varijanta desnom obalom reke Save, od Ostružnice do Obrenovca, ubedljivo je povoljnija sa saobraćajnog, eksploatacijskog, ekološkog i ekonomskog aspekta.
U dvadesetogodišnjem periodu eksploatacije omogućava da 60,5 odsto vozila ima kraći put 9,1 kilometar u odnosu na opciju Surčin-Obrenovac, objasnili su saobraćajni stručnjaci okupljeni u Banji Vrujci na skupu sa temom „Povezivanje autoputa Beograd-Južni Jadran sa Koridorm 10 i osnovnom saobraćajnom mrežom Beograda“.
Takođe, bili bi manji troškovi eksploatacije motornih vozila za oko 170 miliona evra, vremena putovanja putnika za oko 30 miliona evra, kao i održavanje autoputa za oko 5,7 miliona evra.
Učesnici skupa ističu da je ubedljiva prednost i sa aspekta ekonomske racionalnosti i u slučaju da su troškovi izgradnje oko 72 miliona evra veći od varijante Surčin-Obrenovac.
Iako se na ovom pravcu nalazi najveće klizište na Balkanu – Duboko, prolazak autoputa desnom obalom Save ima i pozitivne ekološke efekte i daje indirektne ekonomske koristi. Po procenama predstavnika Srpskog društva za puteve „Via-Vita“, Inženjerske akademije Srbije i Udruženja građevinskih inženjera Srbije povezivanje na potezu Ostružnica-Obrenovac dovelo bi do saniranja aktivnog klizišta Umka-Duboko i zaustavilo dalje urušavanje oko 500 objekata. To bi doprinelo i pretvaranju oko 200 hektara devastiranog terena u kvalitetno građevinsko zemljište i konačno dovođenje u ispravno tehničko eksploataciono stanje magistralnog puta M-19.
Značajno bi bila poboljšana i plovidba rekom Savom, čime se stvaraju idealni uslovi za izgradnju savremenog rečnog terminala u zoni Ostružnice. To bi omogućilo oslobađanje gradskog područja od teretnog kamionskog transporta, ali i zaštitu od uništenja oko 100 do 200 hektara plodne sremske zemlje.
Izvor: Večernje novosti






